Josip Zelenika: U politici u ŽZH potrebno je vratiti obraz i odgovornost


Povodom Općih izbora u Bosni Hercegovini koji se približavaju te aktualne analize rada svih razina vlasti u proteklom mandatu od strane Centra civilnih inicijativa, koji su negativno ocijenili produktivnost i učinkovitost rada Skupštine i Vlade u Županiji Zapadnohercegovačkoj, portal Jabuka.tv pokrenuo je seriju kraćih razgovora s ključnim političkim akterima u ovoj Županiji.

Sljedeći sugovornik koji je odgovorio na pitanja je Josip Zelenika (24), nositelj liste Hrvatske seljačke stranke (HSS), u izborima za Skupštinu ŽZH na predstojećim izborima 7. listopada. Njegova stranka nije imala zastupnika unutar Skupštine ŽZH u proteklom mandatu.

Razgovarao: Goran Kutle

S obzirom na negativne ocjene učinkovitosti rada Skupštine ŽZH i Vlade ŽZH od strane Centra civilnih inicijativa, kako Vi ocjenjujete dinamiku rada obje institucije u proteklom mandatu 2014. – 2018.?

Smatram da su dužnosnici koji sjede u ovim institucijama učinili sve što je u njihovoj moći da njima bude bolje, a narodu isto. Skupština u aktualnom mandatu nije usvojila niti jedan strateški dokument, iako često čujemo da je plan pripremiti ŽZH za fondove EU-a. Ova institucija ima ogromni problem s planiranjem svoga rada.

Da tragedija bude veća, na službenim web-stranicama Skupštine nećete pronaći podatke o sastavu povjerenstava, primanjima zastupnika, a o zakonima i odlukama koje je Skupština usvojila nema ni traga.

No, Skupština vjerno prati nerad Vlade ŽZH, koja je planirala Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva ŽZH, Zakon o turizmu, Zakon o mladima, no niti jedan od planiranih zakona nije izrađen, a kamoli da je usvojen. Pravilna implementacija navedenih zakona, da su bili izrađeni i usvojeni, prema procjenama, znatno bi utjecala na kvalitetu života građana naše županije.

Jedino oko čega su bili složni i ažurni, oni koji odlučuju o našim životima, jeste proračun i planiranje potrošnje javnog novca.

Skupština ŽZH je u proteklom mandatu održala 34 sjednice, a zasjedala je ukupno 35 puta. Smatrate li kako je to nedovoljno s obzirom na to da je na raspolaganju imala 47 mjeseci kroz trajanje mandata?

Naravno da je premalo, ali ne treba okriviti samo Skupštinu, jer je praksa pokazala da je ta institucija samo ispostava Vlade ŽZH, a sudeći po radu Vlade ne bi se trebali čuditi da je bilo i manje sjednica Skupštine. Ukupno je postavljeno 80 zastupničkih pitanja te je pokrenuto deset inicijativa, deset za četiri godine!

Poslovničke mogućnosti dakako da ograničavaju oporbene zastupnike u pogledu sazivanja sjednica, ali kada je već sazvana sjednica, kako se može dogoditi da oporbeni zastupnici nemaju već odavno pripremljene inicijative?

U medijima nije bilo dovoljne kritičnosti prema radu Skupštine, što neće biti slučaj ukoliko HSS bude zastupljen u zastupničkim redovima.

Kakvo će biti djelovanje Vas i Vaše stranke unutar Skupštine ŽZH ukoliko dobijete povjerenje građana i izborite mjesta zastupnika, odnosno postoji li mogućnost ulaska u vlast/koaliranja ili ćete djelovati kroz opoziciju?

Hrvatska seljačka stranka (HSS), čiji sam nositelj liste za Skupštinu ŽZH, nudi alternativu u smislu inicijativa i zakonskih rješenja.

Zasigurno naši zastupnici, ukoliko ih narod izabere, neće šutjeti i podizati ruke za prijedloge koji su štetni za građane naše županije.

Zalažemo se za punu primjenu županijskih ovlasti u zakonodavstvu, dakle korištenje isključivih nadležnosti po pitanju obrazovanja, kulture, turizma, lokalnog poslovanja, ali i zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada. Na sjednicama Skupštine imat ćemo zakonske inicijative kojima ćemo pokušati riješiti probleme građana, a koji jesu u domeni županijske nadležnosti.

Isto tako, tražit ćemo punu primjenu svih zakona koji jesu na snazi, ali zbog njihove neimplemetacije građani ove županije imaju veće troškove, primjerice u zdravstvu.

Koji su po Vama ključni problemi s kojima se suočavaju građani ŽZH, odnosno na čemu bi vlasti najviše trebale poraditi u idućem mandatu?

Imena koja se nalaze na listi HSS-a za Skupštinu ŽZH jesu obični ljudi, ne žive od države i nisu proračunski korisnici, kao i velika većina građana naše županije. Ponekad vladajući ne shvaćaju da žive na muci običnih ljudi, da im je poštenim radom malog čovjeka omogućeno da sjede u Vladi, Skupštini, županijskim ustanovama, da opravdavaju svoj nerad i još k tome koriste “bijeli kruh” i raznorazne povlastice.

U politiku je potrebno vratiti obraz i odgovornost prema svakom čovjeku koji živi u našoj županiji.

Svakodnevni problemi jesu vezani za obrazovanje djece. Roditelj s prosječnim primanjima ne može djetetu priuštiti udžbenike, prijevoz do škole, užinu. Sve je to preskupo. Prema procjenama HSS-a, za besplatan prijevoz učenika i besplatne udžbenike za sve potrebno je osigurati oko četiri milijuna KM.

Nije dovoljno reći “mi ćemo osigurati” ili “mi obećavamo”, ako iza obećanja nema plana.

Iz proračuna ŽZH za 2018. godinu ukupno se izdvaja 755.000 KM za prijevoz učenika i besplatne udžbenike prvašićima. Zamislite, 12.710.000 KM, odnosno 15 % javnih prihoda u ŽZH godišnje se potroši na plaće i naknade zaposlenika u Vladi, Skupštini, ministarstvima, ne računajući uopće učitelje, nastavnike, te snage sigurnosti.

Gospodo vlastodršci, moguće je obrazovanje s besplatnim udžbenicima i prijevozom učenika, kada bi smanjili javni sektor i sredstva preusmjerili u ono što je običnim ljudima potrebnije od vas!

Umreženost vlasti u ŽZH (općina-grad-županija) rezultira činjenicom da u Proračunu ŽZH nema stavke koja odgovara potrebama stipendiranja.

Dakle, skoro polovicu proračuna potrošimo u obrazovanje u osnovnim i srednjim školama, a zatim studente ostavimo na cjedilu?

HSS se zalaže za stipendiranje studenata koji se žele nastaviti školovati i usavršavati u BiH, prvenstveno onih u teškoj materijalnoj situaciji, zatim onih koji se odlučuju za deficitarna zanimanja. Također, potrebno je vratiti zamrla zanimanja i zanate u srednje škole, gdje je to moguće.

Poticaji u poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvitku, za razliku od prošlogodišnjih smanjeni su za 20 %, kako bi se novci prebacili u “izmišljeni” poticaj za razvoj gospodarstva u ŽZH, koji je oformljen tek ove godine.

Da sumiramo, ŽZH ukupno izdavaja 1,200.000 KM za poticaje u poljoprivredi i gospodarstvu, što je manje od 1,5 % proračuna! Isto tako, kapitalna ulaganja te natječaje za dodjelu poslova potrebno je učiniti provjerljivim, jer se javnost s pravom pita, koje kriterije koriste županijska povjerenstva koja dodjeljuju poslove i koncesije.

Jedna od “najsitnijih” stavki u proračunu jesu ugovorene usluge, no kada se sve te stavke zbroje dobije se iznos od 2,581.936 KM. Mi ćemo se zalagati za javnu objavu Registra svih korisnika proračunskih sredstava. Već godinama Ured za reviziju institucija u FBiH daje negativno mišljenje kada je u pitanju proračun i njegovo izvršenje u ŽZH.

Godinama se nisu uplaćivali doprinosi, točnije do 2016. godine, pa je dug ŽZH samo po toj stavci koncem 2017. godine viši od 10 milijuna KM.

Nas zanimaju brojke, činjenice i realnost, a ne obećanja, tragom izreke – “Birajte onoga tko najmanje obećava, jer bit će najmanje razočaravajući.”

Kad je riječ o odgovornosti prema biračima, smatrate li kako sami birači ne stvaraju dovoljan pritisak na sve strukture vlasti pa se i vlasti mogu odnositi opušteno, misleći kako ne moraju “polagati nikome račune”?

Žao mi je što to moram reći, ali kao politolog ne mogu ne iskoristiti termin podaničke političke kulture kada govorimo o glasačima koji slijepo glasuju već godinama za iste strukture, ne prepoznajući stanje i ne razlučujući razloge takvoga stanja.

Građani se jednostavno ne doživljavaju kao subjekti vlasti. Ali optimističan sam, vjerujem da će građani imati sposobnost balansiranja između različitih uloga i kontradiktornih orijentacija, no za to je potrebno kvalitetnije obrazovanje i više vremena.

Vlast se davno otuđila od građana, čak je stvoren dojam da je normalno da su plaće u javnom sektoru više nego u realnom.

Ako težimo za razvojem zapadnih zemalja, onda bi primjer Njemačke, u kojoj malo tko želi raditi u javnom sektoru jer su plaće niže nego u realnom, bio sasvim dovoljan da shvatimo koliko smo kao društvo u krivu.