Veliki povratak Herceg Bosne (u javni diskurs)


Herceg Bosna kao tema je bila tabu među Hrvatima desetak godina nakon njenog utapanja u Federaciju BiH

Deset godina nakon što je Zastupnički dom parlamenta Herceg Bosne raspustio sam sebe, i nakon što je formalno utopljena u Federaciju BiH 14. kolovoza 1996., malo tko od Hrvata ju je više spomenuo.

Čak niti u vrijeme Samouprave, Herceg Bosna nije spominjana.

Hrvatska politička elita se 1996. svim kapacitetima odlučila integrirati u novoformiranu Federaciju BIH. Dijelom uslijed pritisaka, ali najviše zbog brojnih funkcija koje su se tada otvorile na svim razinama vlasti.

Bez izuzetka, Hrvati su se prešutno odrekli Herceg Bosne.

Svojevrsni stjegonoša novog vala hrvatskog nacionalnog preporoda, portal Poskok, mi je krajem 2006. prijeteljski sugerirao da u jednom tekstu izostavim spominjanje Herceg Bosne jer „to je prošlost, a mi težimo modernijim i kompromisnijim rješenjima poput trećeg entiteta“.

Što je nama djeluje kao razuman kompromis, Bošnjacima zvuči kao novi genocid. Na žalost, ne samo po pitanju uređenja BiH.

Ipak, iskustvo „Alijanse za promjene“, zatim sustavna kriminalizacija HVO-a, i naposlijetku izbor Željka Komšića 2006. stvaraju uvjete za povratak Herceg Bosne iz zaborava.

Veliku ulogu odigrao je Internet i rađanje društvene mreže facebook koji je  svima omogućio jednak utjecaj na javno mnijenje. Tako se Herceg Bosna brzo proširila svijetom društvenih mreža. I narod je vrlo brzo u vratio u život.

HB u javnosti

Iskustvo Platforme 2011. vratilo je Herceg Bosnu, barem kao temu razgovora, u svaki dom.

Ipak, u visokoj politici Herceg Bosna sa spominjala stidljivo, tek za vrijeme godišnjice osnutka.

U institucije Bosne i Hercegovine Herceg Bosna kao tema se vraća posredstvom izaslanika u Dom naroda BiH Marija Karamatića.

Nikada nitko s tako visoke funkcije nije afirmativno govorio o Herceg Bosni kao izaslanik Karamatić.

Ono što donekle iznenađuje jeste relativno blaga reakcija bošnjačkih medija koji već deset godina dobivaju živčane lomove na spomen bilo čega hrvatskog ili trećeg. A spominjanjem Herceg Bosne još ih nitko nije testirao.

Hrvatski političari, kako u Parlamentu tako i u vladama, ne usuđuju se prozboriti o ovoj temi. U tom smislu, Karamatić je napravio golem iskorak.

Herceg Bosna se tako našla u svim medijima i postala realna dnevnopolitička tema, a o njoj se kao mogućoj budućnosti po prvi put odredio i Dragan Čović.

Ono što dominantno određuje pojavu Herceg Bosne kao teme u javnom prostoru jesu političke okolnosti. Ogromnoj većini Hrvata koji imaju iskustvo života u Herceg Bosni i Federaciji BIH sasvim je jasno da im je bilo bolje u onakvoj Herceg Bosni nego ovakvoj Federaciji BiH.

A s obzirom da je politički položaj Hrvata u FBiH sve gori, razumljiva je popularnost Herceg Bosne kao jedne od alternativa.

Ne čudi zato ni što se našao političar, u ovom trenutku Karamatić, koji je odlučio hrabrije od konkurencije istupiti po tom pitanju.

Posljedice

Povratak Herceg Bosne kao aktivne političke teme u javni prostor nije iznenađujući, ukoliko se osvrnemo na sudbinu svih ostalih hrvatskih ponuda bošnjačkoj strani. Bez obzira na karakter i sadržaj prijedloga, bilo da se radi o okrupnjavanju kantona, izbornim jedinicama, javnom RTV servisu, federalizaciji ili trećem entitetu – bošnjačka elita uvijek ima jedan te isti odgovor – „radi se o podjeli Bosne.“

Kako ni jednom te optužbe nisu bile popraćene prijedlogom rješenja, logično je da hrvatski prijedlozi postaju sve ekstremniji.

Teško je zamisliti kako bi Herceg Bosna izgledala danas. Kada je formirana, bili su vanredni uvjeti ugroženosti fizičkog opstanka naroda. Danas narod nije fizički ugrožen, iako postoje relevantne prijetnje nasiljem ukoliko se nastavi zastupati rješavanje hrvatskih pitanja u BiH.

Ipak, jedna je sličnost primjetna: Danas, kao i 1991., Hrvati u BiH su bili politički ugroženi od strane slabe države. Obje države, i krnja Jugoslavija kao i Bosna i Hercegovina, imaju zapanjujuću sličnost korištenja prijetnji na svako spominjanje političke ravnopravnosti. A obje imaju jednako neučinkovit represivni aparat.

Stoga, Nova Herceg Bosna i nije tako daleki, pusti san.

Ono što Herceg Bosni realno nedostaje kako bi oživjela, jeste jedinstvo Hrvata u BIH. Ozbiljan dio još uvijek vjeruje kako se s Bošnjacima može napraviti funkcionalna država (ili entitet). Ipak, takvih je svakim danom sve manje, što otvara ozbiljnu mogućnost da se nađe potreban kompromis oko revitalizacije Herceg Bosne.

U nekom obliku.

 

Dnevnik.ba